Hrana – nekad i sada

Zbog čega se toliko priča o prehrani? Zbog čega sve češće kupci biraju bio proizvode? Je li njihov strah opravdan?

Navika je reći kako hrana danas i nekad nije ista, niti po kvaliteti, niti po okusu. Današnja hrana se drugačije uzgaja, dodaju se različiti pesticidi, križaju se kulture, pa čak i proizvodi genetski modificirana hrana. Sve češće pribjegavamo kupovnim namirnicama za koje znamo da uz sve to sadrže i različite aditive, dodatke te su podloženi procesima prerade koji znaju sastav hrane u potpunosti promijeniti. Time dobivamo hranu siromašnu vrijednim nutritivnim svojstvima. Za svaku tvar prisutnu u prehrambenim proizvodima zakonski je propisana gornja granica, ali je upitno koliko toga sveukupno unosimo, kolika je štetnost tih tvari te do kakvih međusobnih reakcija može doći unosom više različitih aditiva. Razmotrit ćemo neke osnovne stvari vezane uz hranu i organizam kako bi načelno utvrdili po čemu se nekadašnja hrana razlikuje od današnje.

Prije su se ljudi hranili namirnicama koje su im bile dostupne bez posebnih proračuna kalorijskog unosa i nutritivnih vrijednosti namirnica. Hrana je bila prirodnija, od dodataka se koristila sol, šećer i mast uz eventualnu primjenu hlađenja ili prokuhavanja. Zanimljivost je da tadašnji ljudi nisu bili ništa nezdraviji od nas. Ljudi sa seoskih domaćinstava hranili su se najčešće slaninom i pšeničnim kruhom te nisu imali problema sa prevelikim unosom masti i ugljikohidrata. Takva hrana je čak bila i neophodna kako bi se mogao izdržati svakodnevni teški fizički rad. Za današnjeg čovjeka takva prehrana je nezamisliva jer se ne kreće dovoljno, ne dolazi do potrošnje energije te se stvaraju masne zalihe.

Kao što je već navedeno, današnja hrana se dosta razlikuje od nekadašnje, što po uzgoju, što po kemijskom sastavu. No, ono što je bitno naglasiti je to da postoji zdrava hrana, ali ne postoji savršena hrana koja nema štetnih sastojaka. Čak i one namirnice koje smatramo zdravima, nisu u potpunosti zdrave. Tako je npr. brokula poznata kao antioksidans, poboljšivač kardiovaskularnog sustava te mnogih drugih zdravstvenih prednosti, ali isto tako prekomjerna konzumacija može uzrokovati hipotireozu (poremećaj metabolizma uzrokovan smanjenjem količine hormona štitnjače u tijelu).  Sve hranjive tvari se sastoje od tisuća različitih spojeva koje različito djeluju na organizam, bile one zdrave ili štetne. Uobičajeno tek nekoliko desetaka ili stotina njih određuje koliko je namirnica zdrava ili kvalitetna. Prema tome hrana nije zdrava ili ljekovita po tome što su u njoj prisutni isključivo zdravi kemijski spojevi, već zbog ravnoteže i jačine djelovanja zdravih i štetnih sastojaka.

Preosjetljivost organizma na gluten može se objasniti brojnim razlozima, a jedan od njih je razlika između nekadašnje i današnje pšenice. Modifikacija sjemena, zaštitna kemijska sredstva i drugi čimbenici su promijenili kvalitetu i sastav namirnica koje sadrže gluten, samim time i njihov utjecaj na čovjekov organizam.